Ravna Gora voli šumu

Tekst i fotografije: Gordana Podobnik

Učenici prvog i četvrtog razreda pod vodstvom učiteljica Gordane Podobnik i Snježane Sveticki pripremili su prekrasnu izložbu u Sportsko poslovnom centru Ravne Gore pod nazivom Ravna Gora voli šumu/ Život uz šumu i u šumi nadahnute djelom Šuma Striborova Ivane Brlić Mažuranić.
Izložba je nastala sa suradnicima stolarima, gosp. Tomislavom Skenderom, Goranskim vunaricama i roditeljima, te učenicima školske zadruge i članovima Literarno-dijalektalne skupine.

Za sam početak prisjetimo se sadržaja kultnog djela Šume Striborove.
U šumu Striborovu zašao je mladić kako bi nasjekao drva za ogrjev. Dok je sjedio na panju ugledao je prekrasnu zmiju. Mladić ju je zbog njene ljepote poželio odmah odnijeti kući, i zmija se odjednom pretvori u prekrasnu djevojku koju je mladić odlučio oženiti.
Djevojku je poveo svojoj kući gdje ih je dočekala mladićeva majka. Od trenutka kada je djevojka došla kući staričin se život promijenio na gore i svakim danom je bilo sve teže jer je snaha smišljala načine kako da joj napakosti i od života učini pakao. Jednog dana je pored kuće prolazila siromašna djevojka. Na sebi je imala poderanu odjeću, a starica se sažalila čim ju je ugledala i odlučila pokrpati rukav. Kao znak zahvalnosti starica je od djevojke dobila svežanj triješća.
Navečer su sin i snaha otišli van, a starica je ostala sama u kući. Nakon što je zapalila vatru iz nje su počeli iskakati veseli Domaći.
Nakon što se stara žena požalila kakav joj je život sa zlom snahom, Malik Tintilinić je rekao da pod kokoš treba staviti svračja jaja, a nakon što se ona izlegnu, a snaha će isplaziti jezik i mladić će tada otkriti da je cijelo vrijeme bio u braku s gujom.
To se i dogodilo , a sin umjesto da otjera zlu ženu, napadne majku i otjera je iz kuće.
Tužna starica je krenula u hladnu noć i odlučila zapaliti vatru kako bi se ugrijala. Iz vatre su opet iskočili veseli Domaći. Starica im se opet povjerila i rekla da plan nije uspio, a oni su joj savjetovali da se za pomoć obrati starješini šume Striboru. Stribor je odlučio saslušati staricu i pomoći joj. Ponudio joj je rješenje da se vrati u svoje rodno selo, gdje će opet biti djevojka. Ali starica se sjetila kako tada neće znati da ima sina i rekla je da će radije biti nesretna, ali da ima sina, nego biti mlada i zaboraviti da je ikada imala potomka.
Nakon što je izrekla ove riječi u šumi je nestala čarolija, baš kao i Striborovi dvori te Domaći. Snaha je opet bila guja, a sin i majka su ostali sami usred šume. …

Cilj pokretanja ovog projekta bio je upoznati i spoznati značajke identiteta zavičaja, povezati se s prirodom koja nas okružuje, iskazati privrženost očuvanju gospodarskih djelatnosti, zavičajnim običajima, kulturnom nasljeđu, tradicijskim vještinama. Učili smo od starijih, izrađivali radove od drva, grančica, filcali vunu, crtali i pisali. Uradci su tematski bili vezani za našu šumu i sadržaj lektirnog naslova koji propituje odnose u obitelji, međusobno poštivanje i naglašavanje veličine ljubavi prema djetetu. Rezultate naše mašte i umijeća mogli su vidjeti svi posjetitelji izložbe.

 

Također pročitajte

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *