Nina Mirković – Prednosti i mane računalnih igara

Piše: Nina Majnarić Mirković, prof.
Fotografije: Ivana Ćurić, stručna suradnica – knjižničarka

U današnje su vrijeme računalne igre jedan od najpopularnijih oblika zabave u svijetu. Od 1961., kada je razvijena prva računalna igra pod nazivom Spacewar!, pa do danas, računalne su se igre izrazito razvile i izmijenile. Istraživanja su pokazala da u današnje vrijeme 90% djece igra računalne igre i svakim danom sve više vremena provode pred ekranima. No jesu li računalne igre zaista toliko opasne? Brojna istraživanja pokazala su da nije baš sve tako crno. Igranje računalnih igara ima i svojih dobrih strana, ali i onih loših.
Među pozitivnim učincima koje spominje Tumbokon u članku nazvanom Positive and Negative Effects of Video Game su: igrači kroz igru mogu naučiti strani jezik, igrači razvijaju vještine logičkog razmišljanja, igrači razvijaju motoričke i prostorne vještine, igrači razvijaju preciznost, vještinu čitanja i matematičke sposobnosti, igrači razvijaju veću osjetljivost na kontrast i bolje raspoznavanje nijansi sive boje, igrači razvijaju multitasking, pronalaze različita rješenja i mijenjaju taktike, igrač uči brzo razmišljati, analizirati i brže donositi odluke, igrači razvijaju vještinu brze prilagodbe novonastalim situacijama, igre pomažu pri memoriranju podataka, igrači razvijaju koncentraciju i lakše uočavaju detalje, igre poboljšavaju povezanost između različitih dijelova mozga, igrači imaju veću sposobnost brzog i točnog prepoznavanja vizualnih informacija, igrači uče kako odgovoriti na izazove, na frustracije, igrači uče kako istražiti i ostvariti ciljeve i igrači uče raditi timski ukoliko igraju igre sa više igrača.

Prekomjerno igranje računalnih igara sa sobom donosi i niz negativnih učinaka:

  • – agresivno ponašanje i negativne misli (kod nasilnih video igara)
  • – socijalna izolacija igrača (zanemarivanje društvenih i školskih obaveza)
  • – zdravstvene poteškoće (pretilost, bolove u leđima zbog nepravilnog sjedenja, slabljenje vida)
  • – ne mogu se duže vremena fokusirati na nešto bez vizualnih podražaja
  • – može izazvati ovisnost

Kako bi računalne igre pozitivno djelovale na nas, one bi trebale biti akcijske, s višestrukim ciljevima, zahtijevati brzo donošenje odluka, ali bi tematski trebale poduprijeti pozitivno razmišljanje i pozitivan stav te bi njihov cilj prvenstveno trebao biti spašavanje, a ne uništenje svijeta. Dokler, poznati američki stručnjak za razvoj mozga ističe da učenici trebaju izbjegavati korištenje mobitela i drugih digitalnih uređaja neposredno prije spavanja. Svjetlo uređaja sprječava lučenje hormona sna i dovodi do nesanice, smanjenja koncentracije, otežanog pamćenja i razmišljanja te poremećaja metabolizma.

Postoje brojne preporuke o vremenu koje bi djeca trebala provesti pred ekranima. Primjerice djecu do 18 mjeseci ne bi uopće trebalo izlagati ekranima, dok bi djeca od 18 mjeseci do dvije godine trebala medije koristiti povremeno uz prisutnost roditelja. Djeca od dvije do pet godina ne bi se trebala izlagati ekranu više od sat vremena dnevno, a djeca od šest godina nadalje – maksimalno dva sata dnevno uz pravila korištenja medija.

Ključnu ulogu ovdje imaju roditelji, čija je dužnost pratiti djecu, paziti na kvalitetu medijskih sadržaja koje djeca korite te razgovarati s djecom o rizicima i opasnostima korištenja računala, računalnih mreža i komunikacije na internetu.

Unatoč brojnim pozitivnim posljedicama igranja računalnih igara, treba imati na umu da prekomjerno igranje, nažalost, može izazvati ovisnost. Istraživanje su pokazala da je 5 do 11% djece diljem svijeta ovisno o igranju video igara. Sve je više djece i mladih koji su ovisna o računalnim igricama, što se odražava u njihovom ponašanju. Potrebno je obratiti pažnju na djecu koja sve više vremena provode za računalom, sve manje izlaze van igrati se s prijateljima, dekoncentrirana su i sve rjeđe sudjeluju u obiteljskim i društvenim aktivnostima. Primjetno im slabi i školski uspjeh. Dugo u noć ostaju budna kako bi igrali igrice, što se održava na njihove dnevne aktivnosti. Nakon svih roditeljskih upozorenja oni dalje ne mogu kontrolirati vrijeme koje provode za računalom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *